Srbija je zemlja koja se kroz citavu svoju istoriju nalazila na raskrscu velikih civilizacija i carstava. Rimljani, Vizantinci, Osmanlije i Austrougari ostavili su trag u vidu impozantnih tvrdjava i utvrdjenja. Danas preko 200 tvrdjava svedoci o burnoj proslosti ove zemlje.
Beogradska tvrdjava i Kalemegdan
Beogradska tvrdjava, poznata i kao Kalemegdan, predstavlja jednu od najstarijih utvrda u Evropi. Smestena na uscu Save u Dunav, ova tvrdjava bila je svedok vise od 115 bitaka i razarena je vise od 40 puta tokom svoje duge istorije.
Jedna od kapija Beogradske tvrdjave na Kalemegdanu, foto: Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
Prvi tragovi utvrdjenja datiraju iz III veka pre nove ere, kada su Kelti osnovali naselje Singidunum. Rimljani su preuzeli i utvrdili ovo stratesko mesto, a kroz vekove tvrdjava je prolazila kroz ruke Vizantinaca, Ugara, Osmanlija i Austrijanaca.
Danas Kalemegdan sluzi kao park i muzejski prostor, privlaceci milione posetilaca godisnje. Gornji i Donji grad cuvaju ostatke rimskih, vizantijskih, turskih i austrougarskih fortificacija, sto ovu tvrdjavu cini jedinstvenim arheoloskim i arhitektonskim palimpsestom.
Petrovaradinska tvrdjava - Gibraltar na Dunavu
Petrovaradinska tvrdjava u Novom Sadu, cesto nazivana „Gibraltar na Dunavu", jedna je od najvecih i najbolje ocuvanih tvrdjava u Evropi. Izgradena je u periodu od 1692. do 1780. godine i poseduje preko 16 kilometara podzemnih hodnika.
Petrovaradinska tvrdjava, pogled sa Dunava, foto: Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
Poznata je po svom „pijanom satu" na kuli — casovniku cije su kazaljke obrnute, pri cemu velika kazaljka pokazuje sate, a mala minute. Ovo je urad eno kako bi ribari na Dunavu mogli da vide tacno vreme sa velike udaljenosti.
Istorijski gledano, tvrdjava je bila popriSte cuvene bitke 1716. godine, u kojoj je princ Eugen Savojski pobedio osmansku vojsku pod komandom velikog vezira Silahdar Damat Ali-pase. Ova pobeda oznacila je kraj osmanske pretnje srednjoj Evropi.
Golubacka tvrdjava - cuvar Dunava
Golubacka tvrdjava, smestena na ulazu u Djerdapsku klisuru, predstavlja jedan od najlepsih primera srednjovekovne vojne arhitekture na Balkanu. Sa devet kula koje se uzdizu iznad Dunava, ova tvrdjava pruza zapanjujuci pogled na reku i okolni pejzaz.
Golubacka tvrdjava na ulazu u Djerdapsku klisuru, foto: Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
Gradena je u periodu od XIV do XV veka i sluzila je kao granicna utvrda izmedu srpske drzave i osmanske imperije. Tvrdjava je nedavno restaurirana i pretvorena u moderan muzejski i turisticki kompleks, koji na interaktivan nacin prica pricu o bogatoj istoriji ovog kraja.
Smederevska tvrdjava - poslednja srpska prestonica
Smederevska tvrdjava, izgradena 1430. godine od strane despota Djurdja Brankovica, bila je poslednja prestonica srednjovekovne srpske drzave. Sa obimom zidina od skoro dva kilometra, ovo je jedna od najvecih ravnicarsih tvrdjava u Evropi.
Panorama Smederevske tvrdjave, foto: Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
Tvrdjava se sastoji od Malog i Velikog grada, a njeno stratesko mesto na uscu Jezave u Dunav obezbedjivalo je kontrolu nad recnim putevima. Uprkos razaranjima tokom oba svetska rata, Smederevska tvrdjava je restaurirana i danas sluzi kao kulturni centar grada.
Niska tvrdjava - raskrsce istoka i zapada
Niska tvrdjava, smestena u centru Nisa, jednog od najstarijih gradova na Balkanu, svedoci o bogatoj istoriji ovog kraja. Na ovom mestu postojale su utvrde jos od rimskog perioda, kada je Nis bio rodni grad cara Konstantina Velikog.
Niska tvrdjava na obali Nisave, foto: Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0)
Danasnji oblik tvrdjave potice iz turskog perioda (XVIII vek), ali u njenim temeljima kriju se slojevi rimskih, vizantijskih i srednjovekovnih srpskih utvrdjenja. Tvrdjava je okruzena parkom i danas je jedan od najposecenijih kulturnih prostora u gradu, sa brojnim manifestacijama tokom cele godine.
Srpske tvrdjave nisu samo kameni ostaci proslosti — one su svedoci nepokolebljivog duha jednog naroda koji je vekovima branio svoju slobodu na raskrscu istoka i zapada.